Zmajeva špilja iznad Murvice

Zmajeva špilja, Murvica, otok Brač slike Zmajeva špilja, Murvica, otok Brač slike
Jedva primjetljivim poljskim puteljkom oko 10 minuta hoda zapadno od kućica Stipančića stiže se do Zmajeve špilje, zvane i Dragonjina špilja / pećina (lat. draco, draconis = zmaj).
Zmajevu špilju naselili su 1512. poljički redovnici glagoljaši Toma i Luka, bježeći pred Turcima. Kasnije, kada se pustinjačka naseobina umnožila, sagradili su zapadno od nje samostan Dračeva luka, po luci koja se nalazi ispod samostana.

Pred špiljom je bunar žive vode koja je, osim samog prirodnog zaklona, privukla pustinjake. Zanimljivo je i sjedalo uklesano u udubljenju litice, gdje su se pustinjaci mogli grijati na zimskome suncu, u zaklonu od vjetra, imajući pred sobom predivan pogled na more i otoke.
U prostranoj špilji s velikim otvorom okrenutim prema jugu pustinjaci su izgradili kućice, pa je tako cijelo minijaturno naselje smješteno u špilji. Korištene su razne razine špilje, pa su i prostorije ne samo u prizemlju nego i na prvom katu. Iako su danas te kućice djelomično urušene, ipak je vidljiv njihov raspored (ulazi, prozorčići, zidne niše, itd.). Pred špiljom su i grobovi pustinjaka.

U Zmajevoj špilji posebno se ističu skulpture i reljefi izdubljeni u živom kamenu njezine unutrašnjosti. Dominira veliki lik zmaja na zapadnom zidu ulaznog dijela špilje, po kojemu je ona i dobila ime. Još se tu i nalaze brojni likovi životinja, nekoliko muških i ženskih glava, mjesečeva četvrt s ljudskim licem i dr.
Neki reljefi odaju primitivnu obradu i naivnu maštu pobožnih pustinjaka, koji su sobom nosili ne samo svoju kršćansku vjeru, nego i davne pučke predaje i vjerovanja u zmajeve i fantastična bića, a u nekim reljefima možemo naslutiti i uvijek tinjajuću tradiciju bosansko-hercegovačkih bogumila.

Neki reljefi održavaju duhom i stilom na ranija kulturna razdoblja. Neki likovi, naročito muške i ženske glave, podsjećaju na antičke skulpture.
Dali je to bilo neko antičko pogansko svetište, ili zaklon pustinjaka iz starokršćanskog razdoblja, teško je ustvrditi prije arheoloških istraživanja, koja još nisu provođena. Neki razneseni mramorni ukrasni građevni ulomci se čuvaju u muzeju dominikanaca u Bolu koji govore o starokršćanskoj civilizaciji 6. st. na tom položaju.

 
© 2004 WWW.OTOKBRAC.EU (HR) - All rights reserved