Kaštel Gospodnetić u Dolu

Kaštel Gospodnetić, Dol, otok Brač slike Kaštel Gospodnetić, Dol, otok Brač slike
Kaštel Gospodnetić u Dolu veleposjednički je sklop sagrađen na istaknutom dijelu sela za vrijeme tursko-mletačkih ratova. Nema točnih podataka o početku gradnje, ali prema obliku i arhitektonskim elementima s obilježjima renesanse pretpostavlja se da je utemeljen kad i gradnjom sličan kaštel Cerinea u Škripu, u drugoj polovini 16. stoljeća. U to vrijeme Turci su bili najbliži Braču (Klisu i Makarskoj) pa je i izgradnja služila u prvom redu za obranu od moguće najezde Turaka na otoke. Kuća je nadograđivana u više navrata pa je, u nastojanju da se dobije cjelina i zaštita od vlage, ožbukana krajem 19. stoljeća u, za to vrijeme karakterističnu, nijansu crvene boje zbog čega je neki nazivaju i crveni kaštel.˙
Dvorište je ograđeno obrambenim zidom sa škarpom (kosa gradnja), a na portalu je obiteljski grb baroknog sloga. Kamena dvokatnica L oblika je stojna kuća i sačuvana je sa cjelovitim interijerom 19. stoljeća. Zanimljivo je da je u temeljnom zidu kuće ugrađen kapitel starokršćasnke bazilike i pretpostavlja se da je tu donesen iz razrušenih okolnih bazilika koje su razlrušili Neretvanski gusari u 11. stoljeću.

Govoreći o imanju obitelji, ono se protezalo duž otoka. Predak obitelj, Jerolimo de Dominis 1632. napisao je popis svojih dobara u uredu u Splitu. U tom popisu spominje se kuća u Dolu sa dvije cisterne (gustirne). Jedna se nalazi ispod konobe, a jednu u blizini kuće što odgovra opisu upravo kaštela. U popisu se spominju i neka zemljišta kao Zakostirniće, Blatišće, Meja i niz ostalih koji su i danas u vlasništvu familije. Obitelj je i uz kuću u Dolu imala u vlasništvu i dio kuće Gospodnetić-Martinović u Postirima gdje je bila konoba ulja s kamenicima kapaciteta 15 tisuća litara. Ta kuća je naknadno nacionalizirana, a kamenice uništene.
U kući je uz pomoć sredstava Ministarstva kulture konzerviran pod u prizemnom dijelu kuće gdje se danas nalazi konoba na osnovu očuvanih djelova, u izvornom renesansnom obliku, pločama od terakote izrađenim prema posebnoj naruđbi u Italiji.
Izvršena je i sanacija krovišta, a predstoji i uređenje obrambenog zida i obnova same kule.

Prezime Dominis (slavenizirano Gospodnetić) se na Braču spominje od 1341. godine kad je na otok doselio Jakov Dominis zvan Gospod sa otoka Raba.
1668. Girolamo se Buffalis iz Trogira, čija je majka bila Dominis, sastavlja obiteljsko stablo za razdoblje 1312. do 1628. tzv. Codex Dominis. Na to stablo može se nadovezati i podaci iz crkvenih knjiga od 1700. godine (raniji podaci su izgorjeli u požaru) za obitelj Dominis-Gospodnetić nadimka Martinović. U popisu iskonskih plemićkih rodova 1658. kojeg je sastavio doktor don Ivan Ivanišević spominje se obitelj Dominis (Gospodnetić). Ženidbenim vezama familija je povezana sa drugim bračkim plemenitaškim obiteljima Dragojević, Lazaneis, Prodis, Petričić, Damjanović, Dominis (Krilotović) pa kasnije i sa pučkim djevojkama Bakić, Matulić i Hrepić. Jakov Gospodnetić rođen 1889. oženio je Lorindu Matulić, povratnicu iz Australije (Melbourne) čija je majka Irkinja Eleonora Dowling. Lorinda i Jakov imali su sedmero djece od kojih je petero odselilo u Italiju. Najmlađa djeca ostala su i školovala se u talijanskim školama, a kuća je naposijetku pripala Ermanu Gospodnetiću.

 
© 2004 WWW.OTOKBRAC.EU (HR) - All rights reserved