Klesarska škola Pučišća

Klesarska škola Pučišća, otok Brač slike Klesarska škola Pučišća, otok Brač slike
Počeci
Na otocima Braču, Hvaru i Korčuli nalaze se bogati slojevi bijelo-žućkastoga vapnenca, pa je sama priroda pogodovala razvitku klesarskoga zanata, posebno na otoku Braču. Razvojem kamenarstva javlja se i potreba za organiziranim školovanjem klesara, tako se već od 1906. godine, u suradnji s Obrtnom školom u Splitu, u Pučišćima i Selcima organiziraju tečajevi iz klesarstva i polažu ispiti za klesare Početkom 1909. Utemeljuje se “Škola za usavršavanje u klesarstvu” pod ravnateljstvom Emila Rumla, klesara iz Češke. Ruml je preuzeo ravnateljstvo novootvorene škole koja se u svome radu pridržavala nastavnoga plana i programa koje je propisalo Ministarstvo za javne radove za sve obrtničke škole Monarhije.

Škola učenika u privredi
Nakon Drugoga svjetskog rata kamenarstvo na Braču oživljava i postaje najjačom gospodarskom granom na otoku. Postojeći otočni pogoni i kamenolomi formiraju 1947. godine poduzeće “Brač”, koje kasnije mijenja naziv u “Industrija jadranskoga kamena i mramora”, odnosno Jadrankamen, sa sjedištem u Splitu. Prva generacija u Pučišćima uči klesarski zanat još 1946. godine. Škola dobiva ime “Škola učenika u privredi” i djeluje kao trogodišnja večernja škola. Naime, učenici su 6 sati radili u Jadrankamenu, a navečer su išli u školu. Teoretska nastava održavana je u zgradi Osnovne škole.

Industrijska kamenoklesarska škola
Sredinom pedesetih godina pokrenuta je ideja o organizaciji jedinstvene središnje trogodišnje klesarske škole sa sjedištem u Pučišćima. Pučišća su odabrana zbog tradicije kamenarstva i činjenice da se u neposrednoj blizini škole nalazila najveća i najrazvijenija kamenarska industrija u zemlji. 1956. godine u Pučišćima osniva se “Industrijska kamenoklesarska škola”, uz koju je osnovan i učenički dom, u to doba s imenom “Ivan Rendić”. 1957. godine za direktora nove škole izabran je akademski kipar Ante Kostović kojeg 1965. na mjestu mjestu ravnatelja naslijeđuje profesorica Jasna Kuzmanić Orlandini koja je u školi radila od 1953. godine na mjestu profesorice hrvatskoga jezika. U Klesarskoj je školi radila do odlaska u mirovinu 30. lipnja 1989. godine.

Izgradnja školske zgrade
Za namjenu rješenja prostornih uvjeta otkupljena je kuća Kraljević u Pučišćima. Zbog povećanog interesa za upise odlučeno da se cijela kuća Kraljević prenamijeni u đački dom, a projekt školske zgrade se promijenio te je izgrađena današnja zgrada škole koja je dovršena školske godine 1958./59. Iste godine škola mijenja ime u “Kamenoklesarska škola s praktičnom obukom, Pučišća”. Prilagodio se plan i program te se uvela ljetna praksa

U sustavu usmjerenog obrazovanja
Reforma usmjerenog obrazovanja odrazila se i na “Industrijsku kamenoklesarsku školu”. U to se vrijeme stvaraju veliki školski centri, pa se i ova škola zajedno s gimnazijom “Ćiro Gamulin” te Muškim učeničkim domom iz Splita 1980. godine ujedinjuje u “Građevinski školski centar Ćiro Gamulin”. Postala je mješovita škola s prva dva razreda općeg usmjerenja u kojima su polaznici imali nastavu klesarstva jedino u obliku izborne nastave. Jedan kat učeničkoga doma namijenjen je za muške polaznike, a drugi za ženske polaznice. Nakon prva dva razreda učenici su se odlučivali za promjenu škole ili za nastavak školovanja u Klesarskoj školi u kojoj su im ponuđena dva programa: jednogodišnji u rudarskom usmjerenju obrazovanja za radnika na eksploataciji kamena, odnosno dvogodišnji u usmjerenju klesar.

Klesarska škola danas
Upisom u sudski registar 18. sudenoga 1991. godine škola u Pučišćima ponovno je postala samostalna školska institucija s imenom “Klesarska škola”. Odlaskom profesorice Jasne Kuzmanić Orlandini u mirovinu u lipnju 1989. godine, za ravnatelja je izabran Tonči Vlahović, diplomirani inženjer matematike. Izmjenama školskoga sustava u srednjim školama 1991. godine ponovno je naglašena važnost stručnih sadržaja. U novome je programu došlo do povećanja satnice stručnih predmeta, posebno praktične nastave. Školovanje klesara razdvojilo se na tri usmjerenja: klesarski tehničar, klesar i rudar površinskoga kopa. Klesarski tehničari pohađaju nastavu četiri godine, a nakon završnog ispita mogu nastaviti školovanje na fakultetima (građevina, arhitektura, rudarstvo, likovna akademija, itd.). Školovanje klesara traje tri godine, a nakon tri godine prakse postoji mogućnost polaganja majstorskog ispita. Školovanje za rudara površinskoga kopa također traje tri godine. Danas se u Klesarsku školu upisuje do 100 učenika godišnje. Polovina od toga broja upisuje se u klesarske tehničare, a druga polovina u klesare. Prosječno oko četvrtine učenika dolazi iz Pučišća, četvrtina iz ostalih bračkih mjesta, dok su ostali učenika stiže iz svih krajeva Hrvatske. U spolnoj strukturi upisanih učenika zadnjih se godina u ovome tradicionalno muškome zanimanju počinju pojavljivati i učenice. U izvedbenim programima praktične nastave prevladava ručna obrada zasnovana na staroj rimskoj školi klesanja klasičnim ručnim alatima. Nastava se izvodi u vlastitoj, dobro opremljenoj radionici. Nastavnici klesarstva izvrsni su majstori, vješti u izvedbi raznovrsnih klesarskih radova. Jedan nastavnik prati grupu do 10 učenika, a nastava je potpuno individualizirana. Klesarska škola odlično surađuje s tvrtkom Jadrankamen d.d., od koje dobiva kamene blokove za izvođenje praktične nastave u vlastitoj radionici. Isto tako, tijekom ljetne prakse u moderno opremljenim pogonima te tvrtke učenici imaju mogućnost upoznati se s najmodernijom tehnologijom za strojnu obradu kamena. Simpoziji o branju, obradi i ugradbi kamena realizirani su kontinuirano s tvrtkom Jadrankamen kao glavnim pokroviteljem i suorganizatorom skupova. Tvrtka je školi uvijek pružala veliku pomoć bilo kod organizacije njezinih samostalnih izložbi, bilo kod izlaganja učeničkih radova u Münchenu i na Zagrebačkome velesajmu. Škola surađuje i s nekoliko dobro opremljenih obrtničkih radionica u Pučišćima u kojima učenici upisani u obrtničko usmjerenje uspješno odrađuju stručnu praksu.

 
© 2004 WWW.OTOKBRAC.EU (HR) - All rights reserved