Ostaci starokršćanske bazilike, Povlja

Ostaci starokršćanske bazilike, Povlja, otok Brač slike
U vrijeme Rima nalazila se ovdje rimska naseobina, a zatim starokršćansko središte. U 10. st. osnovana je benediktinska opatija sv. Ivana Krstitelja. Do 1715. g. Povlja su bila u sastavu župe Gornji Humac, a do 1854. g. bila su selačka kapelanija. Do 1921. g. bila su neovisna kuratija da bi 1921. g. Povlja postala samostalna župa.

Od starokršćanske bazilike sačuvane su apside, nešto zidina, nadvratnik glavnog ulaza, tri kapitela, predvorja krstionice te sama krstionica koja je danas svetište župne crkve. Kroz srednji vijek krsni zdenac bio je grob monaha sv. Ivana Povaljskog koji je umro na glasu svetosti i čija je uspomena u Povljima i okolici još uvijek živa.

Pored povaljske župne crkve nalaze se ostaci najveće starokršćanske bazilike na otoku Braču iz 6. st., a do danas je sačuvan vjeran tlocrt s predvorjem, portalom, svetištem, krsnim zdencem, te u potpunosti kasnoantička krstionica, s ostacima fresaka i kapitulom. Na preostalim zidinama srušene bazilike benediktinci su u 11. st. podigli čuveni samostan a krstionicu su koristili kao crkvu. Na nadvratniku svoje crkve upisali su 1184. god. povrat dobara a na pergameni popis samostanskih zemalja. Ti su spomenici poznati u znanosti kao Povaljski prag i Povaljska listina i u samim su temeljima hrvatske pismenosti. Kada su benediktinci napustili Povlja a Turci s kopna vršili prepade na Brač, unutar bazilike sagrađena je u 16. st. mletačka obrambena utvrda koja i danas pored župne crkve dominira na ovom prostoru.

 
© 2004 WWW.OTOKBRAC.EU (HR) - All rights reserved